Glavobolju, vrtoglavicu, hipertenzije. Tretman visokog krvnog pritiska kod odraslih


Arterial hypertension; cerebrovascular diseases Sažetak Povišeni krvni tlak arterijska hipertenzija glavni je čimbenik rizika za moždani udar i druge akutne cerebrovaskularne poremećaje.

Opasnost od moždanog udara višestruko je povećana u hipertoničara, a rizik je veći hipertenzije je krvni tlak viši. Budući da se krvni tlak može relativno jeftino i uspješno liječiti, odgovarajuće antihipertenzivno hipertenzije jedan je od najvažnijih specifičnih ciljeva u primarnoj i sekundarnoj prevenciji cerebrovaskularnih bolesti.

Neurološka simptomatologija u osoba s povišenim krvnim tlakom najčešće uključuje učestale potiljačne glavobolje, zujanje u ušima, omaglicu i vrtoglavicu, a vrtoglavicu se može razvijati i poremećaj u kognitivnom funkcioniranju.

  • POVIŠEN KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) | Zavod za hitnu medicinu
  • Hipertenzija i metabolički sindrom Lipanj 15, Dr.
  • NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
  • MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija
  • Hipertenzija Sensor: Hipertenzija- Tihi ubojica iz sjene Kr vni tlak je tlak kojim krv djeluje na stjenke krvnih žila arterija.
  • Pritisak u glavi i šum u ušima

Najčešće neurološke bolesti povezane s arterijskom hipertenzijom su: hipertenzivna encefalopatija, moždani infarkt i intracerebralna hemoragija. Hipertenzivna encefalopatija klinički je sindrom vrtoglavicu nastaje u slučaju naglog povećanja krvnog tlaka koje premašuje granicu autoregulacije moždanog krvotoka. Ovaj poremećaj obično se javlja kada sistolički krvni tlak poraste na vrijednosti iznad mmHg a dijastolički iznad mmHg.

Simptomi, dijagnoza i praćenje hipertenzije Simptomi Hipertenzije Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i noći, te je hipertenzije mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima. Promjene krvnog pritiska su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok krvi ovisno o promjeni uslova u kojim se nalazi. Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti pritiska što je posljedica građe njihovoga tijela, vrtoglavicu je fiziološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. Simptomi visokog krvnog pritiska ne mogu se jasno precizirati, pa se bolest najčešće otkriva slučajno tokom nekog rutinskog pregleda.

U kliničkoj slici hipertenzivne encefalopatije javljaju se neurološki simptomi i simptomi oštećenja drugih organa srce, bubrezi. Najčešći cerebralni simptomi glavobolju su povećanog intrakranijskog tlaka: glavobolja, vrtoglavica, hipertenzija intenzivan puls, povraćanje, epileptički napadi, poremećaji svijesti i poremećaji disanja.

Netretirana hipertenzija povećava napor kome su izloženi srce hipertenzije arterije, što konačno dovodi do njihovog oštećenja. Hipertenzija povećava rizik od otkazivanja srca, srčanog udara infarkt miokarda i šloga. Na sreću, tretman visokog krvnog pritiska je obično uspešan i lako se primenjuje.

Pored toga, u bolesnika s hipertenzivnom encefalopatijom česti su ispadi vida: nejasan ili zamagljen vid, scintilacijski skotomi, optičke halucinacije pa i hipertenzije sljepoća.

Kliničkim pregledom nalazi se opća vrtoglavicu, a mogu se javiti i žarišni znaci, najčešće hemipareza i zakočenost očnih mišića.

Na očnom dnu nalazi se edem papile, hemoragija ili eksudati retine, ponekad i infarkt optikusa. Komplikacije ovog poremećaja su teške: edem pluća, akutna anurija, akutna srčana insuficijencija.

Moždani udar predstavlja najteži oblik cerebrovaskularne bolesti i glavobolju je začepljenjem ili prsnućem moždanih arterija.

Vrtoglavicu našim istraživanjima na osječkom području slijedeća je zastupljenost hipertenzije podtipova moždanog udara: hemoragijski moždani udar zabilježen je u Moždani infarkt posljedica je ishemije i nekroze moždanog tkiva zbog smanjenja moždane cirkulacije ispod kritične granice.

Do infarkta obično dolazi zbog tromboze ili embolije moždane arterije, ali ponekad i zbog izrazitog pada moždane hemodinamike u slučaju kritične stenoze velikih moždanih arterija ili u slučaju izrazite srčane slabosti.

sys dia tlak

Postepeno sužavanje velikh moždanih arterija neće dovesti do infarkta ukoliko je bilo dovoljno vremena za razvoj anastomoza. Nasuprot tome, nagla okluzija do tada zdrave krvne žile dovesti će do infarkta, glavobolju anastomoze vrtoglavicu razvijene.

Glavni simptomi i znaci moždanog infarkta mogu se svesti na nalaz žarišnih neuroloških ispada: pareze ili paralize, utrnulosti, glavobolju govora, smetnje vida, vrtoglavice, poremećaji svijesti i drugo. Mnogobrojni su uzroci povišenog krvnog tlaka u osoba s akutnim moždanim udarom: ranija hipertenzija, bol, povećan intrakranijski tlak, anksioznost, psihička situacija susret s bolnicom i liječnikom i posljedično oslobađanje stresnih hormona kao što su kateholamini i kortizol.

Povišeni krvni tlak može, također, biti kompenzatorni mehanizam koji osigurava odgovarajuću perfuziju mozga.

Zbog sloma moždane autoregulacije moždani protok ovisi o vrijednostima krvnog tlaka. Viša razina krvnog tlaka štiti mozak od oštećenja pa naglo snižavanje krvnog tlaka može glavobolju pogoršanjem neuroloških funkcija. U narednim danima u ovih se bolesnika vrijednosti krvnog tlaka obično smanjuju, ponekad i potpuno normaliziraju bez davanja medikamenata. Visoki krvni tlak može uzrokovati ili potaknuti intracerebralnu hemoragiju.

hipertenzija dovodi do

Zbog nepovoljnih anatomskih odnosa i načina grananja malih penetrantnih arterija od glavnog arterijskog stabla višegodišnja hipertenzija uzrokuje nastanak tzv. Charcot-Bouchardovih mikoaneurizmi na ovim arterijama.

normalne vrijednosti tlak

Svako masivno intracerebralno krvarenje vrtoglavicu do porasta glavobolju tlaka, a u regulaciji hipertenzije u ovih se bolesnika ne smiju koristiti tvari koje uzrokuju intrakranijalnu vazodilataciju. Pri tome treba glavobolju računa da se i perfuzijski tlak mozga održava u normalnim granicama. Moždana autoregulacija osigurava ujednačen moždani protok usprkos velikim promjenama sistemskog krvnog tlaka i usprkos velikim promjenama perfuzijskog tlaka.

Njezine granice moduliraju se pomoću simpatičkog živčanog sustava, reninangiotenzinskog sustava u stijenkama krvnih žila i drugim čimbenicima koji utječu na vazodilataciju hypertenze doporučené postupy vazokonstrikciju. Autoregulacijska krivulja ima uzlazni tijek do vrijednosti srednjeg arterijskog tlaka od 70 mmHg, zatim ima izgled ravne crte do zato je razlog zašto tuga kolitis srednjeg arterijskog tlaka od mmHg, a potom ponovno uzlazni tijek.

Tretman visokog krvnog pritiska kod odraslih

Granice autoregulacije nisu u potpunosti čvrste i mogu se mijenjati u okviru dinamičke fiziološke kontrole. Moždana autoregulacija može u određenim stanjima biti modificirana ili oštećena. U kroničnih hipertoničara njezine su granice pomaknute udesno i postavljene na višim vrijednostima, a u slučaju dugotrajne šećerne bolesti horizontalni se plato autoregulacijske krivulje skraćuje. U kroničnih je hipertoničara za uredno snabdijevanje mozga potreban viši krvni tlak negoli u normotenzivnih osoba, pa u tih osoba tlak valja smanjivati vrlo sporo i oprezno.

Istovremeno treba imati na umu da u slučaju ljekovite od hipertenzije moždane autoregulacije i previsoke vrijednosti krvnog tlaka mogu biti opasne zbog izostanka kompenzatorne vazokonstrikcije i porasta transmuralnog tlaka, što može rezultirati drugim komplikacijama.

U tim se slučajevima kontrahirane moždane arterije nepravilno šire poprimajući izgled biserne ogrlice, dolazi do ekstravazacije tekućine i edema mozga. Zbog nejednakog autoregulacijskog otpora hipertenzije se glavobolju lokalne ishemijske hipertenzije i diseminirane mikrotromboze.

Hipertenzija i metabolički sindrom

Po glavobolju sudeći, oštećenje ili gubitak moždane autoregulacije jedinstven je patofiziološki mehanizam neovisan o karakteru i vrsti moždanog oštećenja. U slučaju sloma moždane autoregulacije perfuzijski tlak izravno djeluje na prokrvljenost mozga te je u tim stanjima nužno održavati perfuzijski tlak stalnim i na dovoljno visokoj razini.

Terapija krvnog tlaka u slučaju akutnih neuroloških bolesti kao što su ishemijski cerebrovaskularni inzult, subarahnoidalno krvarenje, intracerebralno krvarenje i hipertenzijska encefalopatija, značajno se razlikuje od antihipertenzivnog liječenja hipertenzije drugim bolestima ili izoliranim hipertenzivnim krizama.

U spomenutim akutnim neurološkim bolestima velika se pozornost mora posvetiti glavobolju cerebralnog perfuzijskog tlaka koji predstavlja razliku između srednjeg arterijskog tlaka i intrakranijalnog tlaka. Kada je vrtoglavicu pitanju moždani infarkt, u cilju maksimalnog očuvanja neuroloških funkcija povišeni krvni tlak treba snižavati postupno kroz nekoliko dana.

Arterijska hipertenzija

Međunarodno preporučenim normalnim vrijednostima krvnog tlaka valja težiti tek u kroničnoj fazi, odnosno, tjedna poslije ishemijskog cerebrovaskularnog događaja.

Ova temeljna preporuka sporo snižavanje RR-a, isprva na više vrijednosti ne odnosi se na slučajeve gdje su prisutne i druge opasne popratne bolesti kao što su: srčana insuficijencija, edem pluća, tahikardija, treperenja pretklijetke. U ovih se bolesnika brzina snižavanja krvnog tlaka i izbor antihipertenziva određuje i prilagođava individualno.

Idealan antihipertenziv za snižavanje krvnog tlaka u akutnim neurološkim bolestima treba imati slijedeće osobine: točno vrijednosno i vrtoglavicu upravljanje krvnim tlakom, da nema rebound-fenomena, da ne izaziva efekt premašivanja s inicijalno jakom hipotenzijom, da nema djelovanje na srčani mišić te da ne pogoršava intrakranijski hipertenzije.

Budući hipertenzije preko tri četvrtine bolesnika s akutnim moždanim udarom prilikom prijemu u bolnicu ima arterijsku hipertenziju, od velike je važnosti da liječnici primarne zdravstvene zaštite, koji se prvi susreću s bolesnikom oboljelim od akutne neurološke bolesti, liječnici neurolozi, internisti i drugi specijalnosti koji provode liječenje ovih bolesnika poznaju i provode naoptimalniju i na znanstvenim dokazima utemeljenu antihipertenzivnu trapiju.

Visoki tlak - uzroci, simptomi, pravilno mjerenje... Imamo odgovore na česta pitanja

Antihipertenzivno liječenje od iznimne je važnosti u vrtoglavicu i sekundarnoj prevenciji moždanog udara. STOP-Hypertension studija pokazala je kako je rizik u neadekvatno liječenih hipertoničara znatno niži negoli u placebo skupini.

hipertenzija faktora

Podstudija SECURE jasno je vrtoglavicu da se dugoročnim liječenjem hipertenzije ovim lijekom usporava progresija aterosklerotskog procesa na moždanim arterijama.

U CAPPP studiji diuretici i beta blokatori pokazali su se efikasnijima u prevenciji fatalnog i nefatalnog moždanog udara, a LIFE studija pokazala je veću učinkovitost losartana u odnosu na beta blokator.

Vjerojatno je da su svi raspoloživi antihipertenzivi u određenoj mjeri korisni u prevenciji cerebrovaskularnih komplikacija arterijske hipertenzije te je pravovremeno otkrivanje i primjereno liječenje ovog čimbenika rizika jedna od glavobolju mjera u prevenciji moždanog udara. Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara u tom su smislu dale odgovarajuće smjernice koje hipertenzije nužno poznavati i provoditi u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Izvorni jezik.